„Intermediaevalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju“ u svojem 4. izdanju obilježava 560. obljetnicu pada Bosanskog Kraljevstva, ali i 145. obljetnicu austrougarske okupacije te 115. obljetnicu aneksije Bosne i Hercegovine temom »Bosna i hrvatski Regnum«, kroz koju će se promotriti veze Bosne i Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskih i ugarskih vladara koji su nosili titulu hrvatskoga kralja.
Neka od pitanja na koja će se nastojati odgovoriti su sljedeća: U kakvom je položaju bila Bosna kao pokrajina i kao država spram Hrvatskoga Kraljevstva u srednjem vijeku? Kakve su bile obiteljsko-političke veze bosanskih vladara s Ugarskim Kraljevstvom i Hrvatskim Kraljevstvom? Koji su kulturni utjecaji oblikovali kulturu srednjovjekovne Bosne? Kakav je bio značaj bosanske države za geopolitiku srednjovjekovne srednje i jugoistočne Europe?
Početci odnosa Bosne i Hrvatske obavijeni su velom tajne. Premda su se nad Bosnom tijekom ranog srednjeg vijeka smjenjivala i razdoblja srpske, dukljanske ili bizantske vlasti s razdobljima samostalnosti, upravo bi veza s Hrvatskom ostavila najznačajniji trag budući da se za srednjovjekovne bosanske vladare ustalio naslov bana. Tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka te veze se intenziviraju već i zbog činjenice da se obje zemlje službeno nalaze pod vrhovnom vlašću kraljeva u Ugarskoj kojima je šire bosansko područje potez koji povezuje Panonsku nizinu s Jadranom te predstavlja branik prema jugoistoku. Pritom se obraća odnos moći jer sad bosanski vladari iz dinastije Kotromanića, rodbinski vezani sa Šubićima, šire vlast na Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske. Pitanje pripadnosti srednjovjekovne Bosne ponovo dobiva na važnosti s raspadom Osmanskog Carstva. To se očituje i u tome da je Franjo Josip I. dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine potpisao upravo u Budimpešti pozivajući se na stara prava ugarskih kraljeva. Za razliku od „Pacta conventa“ o kojoj smo raspravljali prošle godine, ova tema nije izgubila na težini poslije 1918.
Dr. sc. Krešimir Filipec će na početku izložiti arheološku ostavštinu Bosne i okolnih zemalja u vrijeme ranog srednjeg vijeka oskudnog pisanim izvorima. Dr. sc. Hrvoje Kekez će zatim predstaviti važnost skele na Savi kod Gradiške kao jednom od ključnih punktova za vezu Panonske nizine s Bosnom tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Naposljetku će dr. sc. Luka Špoljarić prikazati kako su posljednji bosanski kraljevi nastupali kao kraljevi Dalmacije i Hrvata zaokružujući tako priču o bosanskoj povijesti srednjeg vijeka. Nakon svih izlaganjâ, članovi publike imat će priliku izraziti svoja mišljenja i postaviti pitanja kroz moderiranu raspravu s našim govornicima i drugim članovima publike.
=====
Četvrti „Intermediaevalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju“ održat će se u Bookowski baru u zagrebačkom Središću (Brune Bušića 40) u četvrtak 19. listopada od 19 do 21 sata, nakon čega će uslijediti neformalno druženje na kojem vas svakako pozivamo ostati.
Facebook događaju možete pristupiti pritiskom na poveznicu.
