Nakon jednogodišnje stanke, tema trećega u seriji događaja „Intermediaevalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju“ glasi »Začetak hrvatsko-ugarske državne zajednice: 920 godina “Pacta conventa”«. Gostujući govornici su sveučilišni nastavnici s tri različite institucije u dvije različite zemlje: arheolog dr. sc. Krešimir Filipec s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kao stručnjak za rani srednji vijek u Panonskoj nizni, pravni povjesničar dr. sc. Ladislav (László) Heka s Pravnoga fakulteta u Segedinu (Szeged) kao stručnjak za hrvatsko-ugarske državnopravne odnose tijekom povijesti, te povjesničar dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu kao stručnjak za vrijeme 14. stoljeća kada se prvi puta javlja „Pacta conventa“ kao pisano svjedočanstvo. U tom smislu, navedeni će govornici temi moći pristupiti s vrlo raznolikih gledištâ.
Premda su izvori o tome vremenu oskudni, za Hrvatsko Kraljevstvo na prijelazu 11. u 12. stoljeće jedno je sigurno – nalazilo se u ozbiljnoj krizi. Među mnogim proturječnim izvještajima o tome kako se Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske na kraju našlo pod vlašću ugarske kraljevske dinastije Arpadovića je i onaj kasnije poznat pod nazivom “Pacta conventa”. U 19. stoljeću, kada je trebalo (re)definirati hrvatsko-ugarske odnose u modernom državnopravnom smislu, hrvatska je historiografija isticala upravo “Pacta conventa” kao krunski dokaz da je hrvatsko-ugarska zajednica nastala sporazumom dvaju ravnopravnih partnera koji su i nakon sporazuma zadržali svoju samobitnost. S raspadom Austro-Ugarske pitanje značaja tog izvora izgubilo je političku važnost i tako izašlo iz interesa šire javnosti, no ove godine, kad se navršava 920 godina od krunidbe Kolomana Arpadovića za kralja Hrvatske i Dalmacije i njegovoga navodnoga sporazuma s hrvatskim plemenima, red je ponovno (pre)ispitati o čemu se tu zapravo radi.
Dr. sc. Krešimir Filipec će za početak izložiti kontekst vremena u području doticaja Hrvatskoga i Ugarskoga Kraljevstva na jugu Panonske nizine krajem ranoga srednjega vijeka u izlaganju pod naslovom “Uspostava hrvatsko-ugarske granice u panonskom prostoru do 12. stoljeća”. Zatim će dr. sc. Ladislav Heka svojim izlaganjem naslova “Srednjevjekovna Slavonija i hrvatsko-ugarski prijepori” predstaviti viđenje mađarske historiografije o toj tematici, slabo poznatohrvatskoj javnosti. Na koncu će dr. sc. Ivan Majnarić izlaganjem s naslovom “Pacta conventa kao povijesni izvor” objasniti što je zapravo dotični tekst i što nam može reći o povijesnim zbivanjima u srednjemu vijeku. Nakon svih izlaganjâ, članovi publike imat će priliku izraziti svoja mišljenja i postaviti pitanja kroz moderiranu raspravu s našim govornicima i drugim članovima publike.
Treći „Intermediaevalis – ugodni razgovori o srednjovjekovlju“ održat će se u Velikome Tolku na Opatovini 49¾ u Zagrebu u četvrtak 7. travnja od 19 do 21 sata, nakon čega će uslijediti neformalno druženje na koje vas svakako pozivamo ostati.
