Hrvatsko srednjoeuropsko društvo – „Gromovnik“ je neprofitna udruga sa sljedećim ciljevima:
– stručno-znanstveni rad sa svrhom boljitka hrvatskog, europskog i svjetskog društva,
– promicanje i njegovanje hrvatskog srednjoeuropskog identiteta i kulture,
– akademsko i poslovno umrežavanje.
Hrvatska je od svojih zabilježenih početaka u ranom srednjem vijeku do danas velikim dijelom dio srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga: od slavenskih korijena hrvatskoga naroda i jezika, veza hrvatskih knezova s Franačkim Carstvom i prihvaćanja rimokatoličkog kršćanstva, preko personalne unije s Ugarskom, uloge predziđa kršćanstva unutar Habsburške monarhije te nacionalnih previranja u 19. i 20. stoljeću, do suvremenih europskih i zapadnih integracija kojih je dio zajedno s drugim srednjoeuropskim zemljama.
Tijekom tog tisućljetnog i duljeg razdoblja, Hrvatska je doprinosila razvoju Srednje i šire Europe, ali i svijeta: od drvne građe koja je služila izgradnji temelja Venecije i bračkog kamena koji je korišten pri gradnji brojnih važnih europskih zdanja, do svjetski značajnih znanstvenika poput Ruđera Boškovića i Andrije Mohorovičića, umjetničkih velikana Marka Marulića i Ivana Meštrovića te brojnih drugih stvaratelja. Posljedice žrtve hrvatskoga naroda u obrani kršćanskoga svijeta kroz svoju povijest osjećaju se u razlomljenosti hrvatskoga povijesnoga prostora do danas.
Hrvatska je imala prilike osjetiti i blagodati života na srednjoeuropskom prostoru: političku i društvenu stabilnost europskog katoličkog poretka u odnosu na druge njemu suvremene i nekad suprotstavljene poretke, razvoj osobnih, ekonomskih i nacionalnih sloboda, povezanost s Novim svijetom, industrijalizaciju te razvoj kulture. Utjecaj na kulturni razvoj očitovao se kroz djelokrug autora srednjoeuropskog podrijetla koji su dali svoj neprocjenjivi doprinos hrvatskom narodnom preporodu; poput Ljudevita Gaja, Ivana pl. Zajca i Vatroslava Lisinskog.
Nacionalna svijest hrvatskoga naroda ne smije biti određena samo dijelom njegove populacije, jezika ili povijesti, već mora biti istražena i održana u punini njegovog postojanja – iz svih krajeva hrvatskog povijesnog prostora, među Hrvatima u domovini te pripadnicima stare i nove dijaspore, u sva tri hrvatska narječja te kroz našu tisućljetnu i dulju povijest, uz pomnu brigu za opstanak hrvatskoga naroda u (ne)mirnoj sadašnjosti i (ne)predvidljivoj budućnosti.
U posljednjih stotinjak godina, pojačani gubitak hrvatskog, a naročito hrvatskog srednjoeuropskog identiteta i kulture, uzrokovao je manjak nacionalne svijesti među Hrvatima, posebice u populaciji bližoj ostatku srednjoeuropskog prostora. Radi se o hrvatskom nacionalnom problemu koji valja prepoznati i raditi na njegovom rješenju.
Hrvatska danas doprinosi svjetskom razvoju kroz svoju IT, farmaceutsku, vojnu i druge industrije, svoju mobilnu radnu snagu koja je raspoređena po Europi i šire, kao i kroz pružanje svojih prirodnih i kulturnih bogatstava na uživanje turistima iz cijeloga svijeta, u svrhu odmora i osobnoga razvoja. Hrvatska i njen geografski položaj ključni su u održavanju europskog geopolitičkog poretka i dugotrajnog mira.
Kako bi se razvijala i održavala ekonomska, znanstvena i kulturna postignuća, potrebne su veze i međusobna motivacija pojedinaca sposobnih i željnih doprinijeti njihovom razvoju. Iz tih razloga potrebno je osnivati i održavati organizacije koje će okupljati i umrežavati takve pojedince te biti otvorene suradnjama s drugim organizacijama, čime se upotpunjava i zaokružuje krug djelovanja Hrvatskog srednjoeuropskog društva – „Gromovnik“.
Ciljevi djelovanja Hrvatskog srednjoeuropskog društva – „Gromovnik“
